Proizvodnja vina na prostorima hrvatskog Podunavlja prvi puta se spominje u vrijeme rimskoga cara Proba koji je vinovom lozom oplemenio to područje, pa tako i vinorodnu regiju Baranju. Baranja ime vuče od korijena dvaju mađarskih riječi mađ. Bor - vino, mađ. Anya - majka, koje daju slikovito značenje regiji vinska majka.
Baranja - vinska majka
Danas su Vina Belje najveći hrvatski proizvođač grožđa sa 650 hektara vlastitih vinograda koji su smješteni na području vinogorja Baranja, unutar vinogradarske regije Podunavlje. Priča o kvaliteti Vina Belje kreće upravo iz vinograda koji se protežu duž južnih padina Banovog brda i svojim su položajima zaštićeni od jakih sjevernih vjetrova, uz godišnju količinu sunčanih sati kao i srednja Dalmacija. Vinogradi Belja prostiru se u dužini od 14 kilometara i završavaju iznad obale Dunava, i idealne su lokacije za vinograde graševine o kojima brinu iskusni vinogradari koji lozu čuvaju tokom cijele godine, jer u Belju vjeruju kako vina nastaju u vinogradu.
Kako bi postiglo najvišu razinu kvalitete, grožđe se ručno bere te se što prije moguće vozi u novu vinariju smještenu u srcu vinograda. Nova vinarija Vina Belje jedna je od najmodernijih u čitavoj Europi. Kapaciteta je osam miliona litara vina, a prostire se na više od 10 000 m2.
Moderna vinarija i stari podrum
U vinariji stručni enolozi nastavljaju uspješnu priču vrijednih vinogradara, te stvaraju završni proizvod - vino. Nakon muljače i preše jedan dio vina putuje u neku od drvenih bačvi smještenih u podrumu Vina Belje. Odabrana vina odležavaju u starom podrumu isključivo u bačvama od slavonskog hrasta čija je ukupna zapremina veća od 300 000 litara. Stari podrum je najveći baranjski gator (tradicionalni vinski podrum ovoga kraja) i zaštićeni spomenik kulture koji datira iz 1526. godine kada ga je vojska sultana Sulejmana Veličanstvenog koristila u pripremama za Mohačku bitku.
Ponos Beljskog podruma je graševina, iznimno cijenjena i nagrađivana sorta na brojnim domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima. Svjetski vinski stručnjaci među kojima su Jansis Robinson i Steven Spurrier smatraju da je domovina graševine upravo hrvatsko Podunavlje, a Steven Spurrier kaže i da su Vina Belje benchmark za graševine u svijetu.
Od graševine do merlota...
Vrhunska graševina Vina Belje svježe je, ali izuzetno bogato vino što je važna karakteristika graševine kao sorte. Snažno i potentno, ovo je vino za znalce koje treba poslužiti ohlađeno na 10-12 stepeni Celzijusa uz specijalitete od dunavske ribe ili Baranjski kulen, tradicionalnu suhomesnatu deliciju.
Osim često opjevanih baranjskih bijelih vina, tu su i crne sorte od kojih posebno treba istaknuti vrhunski merlot i cabernet sauvignon. Od berbe 2008. I osvajanje zlatne medalje i regionalnog trofeja na Decanteru (Decanter Word Wine Awards), crna Vina Belje - Merlot, Frankovka, Cabernet Sauvignon i pinot crni zauzela su značajnu poziciju među proizvođačima crnih vina u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Vina Belje tržištu se predstavljaju u tri linije: Vina Belje Goldberg, Vina Belje Premium i Vina Belje Select.
Svjetski uspjesi Vina Belje u 2014. godini
Ljetno ocjenjivanje vina Mundus Vini 2014., najvećeg svjetskog ocjenjivanja vina pod pokroviteljstvom organizacije OIV (International Organisation of Vine and Wine) koje se održava svake godine u Neustadtu u Njemačkoj, donijelo je fantastične rezultate za Vina Belje i to tri zlatne i jednu srebrnu medalju. Zlatom su okrunjeni Goldberg merlot 2012, Goldberg frankovka 2012. i vrhunska graševina 2006., a Goldberg graševina 2012. osvojila je srebrnu medalju na ovom prestižnom svjetskom ocjenjivanju.
Poseban karakter Goldberg merlota i Goldberg frankovke dolazi od izabranih prosušenih bobica odnjegovanih u bačvama od slavonskog hrasta u tišini stoljetnog podruma. Vrhunska graševina i Goldberg graševina zlatne selekcije iznimna su vina najvažnije hrvatske vinske sorte za čiju se domovinu smatra upravo hrvatsko Podunavlje. Vina Belje - Princ hrvatskoga Podunavlja!
Decanter, svjetsko ocjenjivanje vina, po svom utjecaju i značaju dominira svjetskom vinskom scenom već dugi niz godina, pa je vinarima iz cijeloga svijeta svaka medalja na Decanteru iznimno važna. Preko 15.000 uzoraka vina ocjenjivali su najeminentniji vinski stručnjaci, među kojima je i Steven Spurrier, vrstan poznavatelj graševine, koji je i ranije isticao kako je graševina Vina Belje benchmark za graševine u svijetu. Graševina Goldberg, berbe 2006. sigurno je potvrdila svoju titulu osvajanjem zlatne medalje i regionalnog trofeja na ovogodišnjem Decanteru.
