Chateau Belle-Vue vrlo je dobro vino i za početnike i za poznavatelje, i jedna od najboljih bordoških vrijednosti za novac općenito.
Vina iz Bordeauxa na tržištu se - i u svjetskim razmjerama - povezuju ili s visokom cijenom ili s trećerazrednim buteljama, koje sve neuspješnije eksploatiraju ime najvažnije (i najaristokratskije) svjetske vinske regije.
S obzirom na hrvatski sustav uvoza vina, kod nas je, s iznimkom Chateau Preuillaca i Chateau Haut Beausejoura, donedavno bilo gotovo nemoguće pronaći pristojan Bordeaux za novac koji ne predstavlja ozbiljnu investiciju.
Čak i je Chateau de Pez, najpopularniji bordeaux u hrvatskim restoranima, od berbe 2003. postao jako skup.
Cijene bordoških vina eksplodirale u poteklih desetak godina iz dva razloga. Prvi je otvaranje i rast dalekoistočnih tržišta. Drugi su dvije fenomenalne berbe, 2000. i 2005., koje su opravdano među najboljima u modernoj povijesti Bordeauxa i koje su proizvođači i trgovci iskoristili za utrostručivanje ili čak učetverostručivanje cijena u samoj jednoj godini.
Lijeva i desna obala
Bordeaux se, podsjetimo, dijeli na Lijevu obalu, s najvažnijim podregijama (komunama) Margaux, Pauillac, St. Estephe, St. Julien i Graves (Pessac-Leognan), i Desnu obalu, na kojoj su najznačajniji St. Emilion i Pomerol.
Chateau Belle-Vue relativno je mali proizvođač s Lijeve obale, koji spada u opsežnu, ali manje cijenjenu apelaciju Haut Medoc. Chateau Belle-Vue proteže se na deset hektara, blizu poznatog i mnogo skupljeg Chateau Giscoursa, koji nosi puno prestižniju oznaku Margaux.
Belle-Vue puni svega pedesetak tisuća buteljki godišnje, a vino se proizvodi od podjednake količine cabernet sauvignona i merlota, uz dodatak dvadesetak posto petit verdota.
Robert Parker, koji definitivno pripada među nabolje svjetske poznavatelje bordoških vina, u svojim je knjigama Belle-Vue označio kao vino za insajdere, koje redovito daje više od očekivanog.
Na prvi nos i u ustima
Belle-Vue iz 2006., sasvim solidne berbe, na prvi nos jako miriše po voću, malolaktičnoj fermentaciji (doslovno se osjeti mliječni element), vaniliji i začinima, što je normalno s obzirom na to da Belle-Vue gotovo u cijelosti odležava u malim hrastovim bačvama, a ipak nema supstancu koja bi odmah mogla progutati toliku količinu barriquea.
Nakon dvadesetak minuta u čaši aroma malolaktičke fermentacije se gubi, a mirisi voća počinju se miješati s tipičnim, prepoznatljivom bordoškim bouquetom kutije za cigare. U ustima je vino već razmjerno pitko, elegantno, s još uvijek snažnim, ali fino granuliranim taninima i s lijepim, voćno-suhim aftertasteom, koji bordoška vina čini toliko prijateljskim prema hrani.
Chateau Belle-Vue vrlo je dobro vino i za početnike i za poznavatelje, i jedna od najboljih bordoških vrijednosti za novac općenito.
Osobna iskaznica:
- Vino: Chateau Belle-Vue 2006., Haut -Medoc, Bordeaux
- Alkohol: 13 posto
- Sorte: cabernet sauvignon, merlot, petit verdot
- Gastronomska preporuka: Belle-Vue voli hranu. Kušao sam ga uz na tavi pečeni biftek s jajem na oko, pa zatim uz paški sir i uz tri godine stari parmezan, te, naposljetku,uz pršut.
- U svim je kombinacijama funkcionirao izvrsno. Mislim, međutim, da bi najbolje išao uz neki plemeniti recept za janjeće kotlete,ali i uz najnoviju divotu Marija Čerhaka(vlasnika Marcellina i Huga):bucatttine u umaku od goveđeg repa
- cijena: 25 EUR
- ocjena:8/10
