Hrvatska godišnje proizvede 500-700 tisuća hektolitara vina, Austrija 2,7 mil.

Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo privodi završnici veliki zahvat, katastar vinograda. U akciju su krenuli lani, poznati su rezultati za 15 županija i do kraja 2007. bit će obavljeno ortofoto snimanje u preostalih šest županija, najavljuje ravnateljica Zavoda Ljiljana Gašparec Skočić. Finalizacija tog projekta konačno će otkriti koliko Hrvatska doista ima hektara pod vinogradima.

Već godinama spominje se vrlo ''rastezljiva'' površina, od 13 do čak 58 tisuća hektara. U Upisniku iz 2003. stoji podatak o ukupno 22.762,87 ha, odnosno da se u 15 obrađenih županija te godine pod vinogradima nalazilo 15.382,64 hektara. Ortofoto snimanje, kažu u Zavodu, potvrđuje da se u 15 županija vinogradi nalaze na 19.480,50 hektara. Iz zračnih snimaka proizlazi da su u četiri godine površine pod vinogradima povećane za 4.097,86 ha premda u Ministarstvu poljoprivrede iznose podatak o gotovo 5.500 ha novih vinograda.

Poticaji

Poticaj za svaki novi hektar kreće se od 33.600 do 45.400 kuna, koliko država daje za sadnju u otežanim gospodarskim uvjetima, što znači da je iz proračuna za tu namjenu otišlo između 185 i 251 milijun kuna.

Aktualna je Vlada ciljala u svom mandatu podići 13.000 hektara, kako nije uspjela realizacija projekta je pomaknuta do ulaska u članstvo EU. Zna li se da je na području šest županija, gdje snimanje još nije obavljeno, po Upisniku bilo još 7380,23 ha moguće je očekivati da će konačno stanje u vinogradarskom katastru iznositi 26-27 tisuća hektara.

I dok Europska komisija do kraja srpnja 2010. zabranjuje sadnju vinograda te pokušava postići konsenzus za uništavanje najmanje 200.000 hektara, Hrvatska ne misli odustati od svog ambicioznog projekta. Do punopravnog članstva planira imati vinograde na 40-50 tisuća hektara. Godišnja proizvodnja vina u EU-27 kreće se oko 150,000.000 hl, u izvoz otpreme oko 13, a uvezu oko 12 milijuna hektolitara. Europska komisija procjenjuje: uništavanje nekvalitetnih vina godišnje Bruxelles stoji oko 700 milijuna eura. Upravo taj trošak te "poplava" jeftinih vina visoke kakvoće iz prekooceanskih zemalja argumenti su za krčenje dijela vinograda.

Hrvatska, po službenoj statistici, godišnje proizvede 500-700 tisuća hektolitara vina.

Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede kaže da je u 2006. proizvedeno 587.773 hl ili 10 posto manje nego prethodne godine. Austrija u godini proizvede 2,7 milijuna hektolitara, Mađarska 4,3, dok talijanski i francuski vinari ostvaruju proizvodnju iznad 50 milijuna hektolitara. Još 2002. Hrvatska je bilježila suficit, u izvoz je otpremljeno 111.682 hl, dok je uvoz iznosio 76.881 hl. U 2006. događa se drastičan obrat, uvezeno je 149.000 hl, dok je na strana tržišta prodano samo 36.000 hl vina, a sličan trend donosi i 2007. U prvih pola godine inozemnim je kupcima prodano 17.028 hl, dok je Hrvatima ponuđeno 80.825 hl stranih vina.
Tješi da je u odnosu na lani (71 %) ove godine povećan (88 %) izvoz kvalitetnih i vrhunskih vina. Proizvodnja hrvatskih vinara, čak i ako se u cijelosti ostvare ambiciozni planovi od 13.000 ha novih vinograda, ostat će tek kapljica u hektolitrima koji godišnje izlaze iz vinskih podruma EU.

Zadruge

Izrada katastra tek je uvertira u projekt što stoji pred hrvatskim vinogradarima i vinarima i čija realizacija traži žurno postupanje ako misle opstati na udruženom EU tržištu. Prepun je uvjeta koji mnogima ne odgovaraju jer, vjeruju, bolji su od konkurencije. Ostanu li individualci, s vinogradima površine 0,10 do 10 hektara (90 % svih vinograda), ne čeka ih budućnost kojoj se nadaju. Udruživanje kroz zadruge ili grupacije, kako vinograda tako i hektolitara (Dingač proizvodi desetak vinara), u snažniju poziciju stavlja i vinare koji godišnje plasiraju oko 100 tisuću butelja vina.