Uz vino, masovno se uvozi i jeftino grožđe, mahom iz Makedonije, od kojeg se litra vina može napraviti za manje od četiri kune, dok litra vina od domaćega grožđa zapada 20-30 kuna. Tijekom prošle godine ukupan promet vina u Hrvatskoj iznosio je oko šest tisuća vagona, te je, kako je kazao Vinko Milat, pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede, u odnosu na 2005. za oko 10 posto manji.

U Hrvatskoj je trenutačno registriran 15.591 proizvođač vina, sa 14,5 tisuća hektara ukupne površine vinograda, a od ukupnog prometa, naime, samo se 300 vagona odnosi na izvoz vina koji je Hrvatska ostvarila u prošloj godini. To je tako, kaže Milat, zato što se hrvatsko vino u rinfuzi više ne izvozi, već samo flaširana kvalitetna i vrhunska vina. S druge strane, uvoz iz godine u godinu konstantno raste, pa je u prošloj godini, uglavnom iz zemalja regije, uvezeno više od 1000 vagona vina.

Rješenje ovoga vinskog problema Milat vidi u izmjenama i dopunama sadašnjeg Zakona o vinu. - Iako smo u protekloj godini provodili intenzivan nadzor i postigli značajne rezultate, potrebna je dodatna kontrola uvoza grožđa i vina, ali i domaće proizvodnje. Naime, u prošloj godini samo iz Makedonije je uvezeno oko 300 vagona kvalitetnog, ali jeftinoga grožđa. Litra vina od takvoga grožđa može se napraviti za manje od četiri kune, dok kod nas za tu količinu valja uložiti između 20 i 30 kuna, kazao je Milat, dodavši kako je potrebno zakonski omogućiti veću i intenzivniju suradnju između tržišne i vinarske inspekcije. Tu, kaže Milat, postoji golem prostor za sivu ekonomiju, no uvjeren je kako bi se izmjenama zakona taj prostor znatno smanjio, istodobno bi se povećala i kontrola proizvodnje, te svijest proizvođača o njihovoj odgovornosti, ali i kvaliteta vina koju je nužno postići prije ulaska u EU.
Iako službeni podatak govori kako je u Hrvatskoj trenutačno oko 14,5 tisuća hektara zemljišta prekrivenog vinogradima, obavljena zračna snimanja prema kojima će se u konačnici izraditi vinogradarski katastar, kaže Milat, pokazuju da je takvog zemljišta između 25 i 30 tisuća hektara.
- Procjeni dobivenoj snimanjem, naime, mogu se dodati i takozvani vinogradi okućnice kojih je po županijama u prosjeku upisano tek 100 do 200 hektara, a pretpostavlja se da ih je dvije tisuće hektara u svakoj županiji - pojasnio je Milat.

’Kisela’ birokracija

Vinski problem ’kiseli’ i jako spora birokracija prilikom rješavanja zahtjeva za državno-šumsko zemljište na kojemu su nekad bili vinogradi i planiraju se ponovno zasaditi. Tako je tijekom protekle dvije godine riješeno tek tridesetak od 200 zaprimljenih zahtjeva za zemljište površine 10 tisuća hektara.

Dalmacija u fokusu

Tijekom ove godine Ministarstvo će i dalje poticaje usmjeravati prema podizanju plantažnih vinograda i to prije svega u Dalmaciji. Uz dvije tisuće hektara vinograda koji se planiraju podignuti na državno-šumskom zemljištu, plan je podignuti vinograde na dodatnih pet tisuća hektara. U protekle tri godine podizalo se oko dvije tisuće hektara vinograda godišnje kako bi pri ulasku u EU ta površina dosegnula 40 tisuća hektara.

Tri sorte drže pola tržišta

U Hrvatskoj se trenutno posluje sa oko 100 sorti vina, no čak 50 posto tržišta, kaže Milat, otpada na samo tri sorte.

Radi se, naime, o graševini koja je na tržištu zastupljena sa 29 posto, zatim malvazija sa 11 posto, te plavac koji zauzima 10 posto tržišta.