U Hrvatskoj još uvijek može naći oko stotinjak autohtonih vrsta grožđa, ali trend nestajanja još uvijek traje. Vinari su se u nekoliko navrata složili sa zaključkom kako bi trebalo iskoristiti povoljan geografski položaj i klimatske uvjete za očuvanje i širenje sorti grožđa. Jedan od načina za održavanje i uspjeh vinarstva je i spajanje s gastronomijom i etnoturizmom, koji postaju sve popularniji.

Zanimljivo je da se u Hrvatskoj nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda zaista šarolika. Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojati gotovo tisuću etiketa.

Glavna podjela je na kontinentalne i primorske vinogradarske predjele. U kontinentalnoj Hrvatskoj područja se dijele na: sjeverozapadni dio (Plješivica, Prigorje i Bilogora, Zagorje, Međimurje, Pokuplje i Moslavina) te sjeveroistočni dio (Slavonija i Podunavlje). Primorski dio obuhvaća Istru i Hrvatsko Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku Zagoru te srednju i južnu Dalmaciju.

Najpoznatija vina

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najviše se proizvodi graševina, rajnski rizling, chardonnay, moslavac i škrlet (u Moslavini), kraljevina, bijeli i sivi pinot.
Među najpoznatije proizvođače ove regije spadaju: Agromeđimurje d.d. iz Čakovca, Varaždinka d.d. iz Varaždina, Petrač d.o.o. iz Krapinskih Toplica, Bojan Štampar i Alojz Novak, te brojni proizvođači iz Štrigove.

Sjeveroistočna Hrvatska također proizvodi graševinu, zatim zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, bijeli i sivi pinot, traminac, sauvignon, frankovku i zweigelt. Najpoznatiji slavonski proizvođači su Ivan Enjingi, koji posjeduje jedan od najvećih vinograda u Hrvatskoj, te Davor i Višnja Zdjelarević iz Brodskog Stupnika, koji postižu priznanja i na svjetskom tržištu. U Kutjevu djeluje poznata Vinarija Krauthaker. Erdutski vinogradi ponose se i jednim kuriozitetom, a to je ogromna bačva zapremine od 75 000 litara. Vina Iločkih podruma izdvajaju se, pak, po prepoznatljivom vizualnom identitetu.

Istra i Hrvatsko Primorje prednjače u proizvodnji vrhunskih vina: malvazija, merlot, cabernet sauvignon, teran, refok, bijeli i sivi pinot, chardonnay, muškat, trojšćina (Susak), vrbnička žlahtina (Krk).
Vinarija Kozlović iz Momjana ima dugu tradiciju u proizvodnji malvazije, muškata i terana, a posljednjih godina istakla se i Vinarija Katunar iz Vrbnika koja, uz žlahtinu i crna vina, proizvodi i pjenušac. Najpoznatiji proizvod PZ "Vrbnik" je Zlatna vrbnička žlahtina.

Dalmacija obiluje autohtonim sortama. Najpoznatija vina su: babić i plavina (Primošten), merlot (Drniš), debit, pošip, maraština i grk (Korčula), bijela vugava i crni plavac (Vis), plavac i bogdanuša (Hvar), plavac mali (Pelješac), desertno vino prošek, te u svijetu cijenjeno vrhunsko crno vino, dingač.

Poznate vinarije su: Vinarija Plančić s Hvara, Vinarija Poljoprivredene zadruge Jedinstvo i Vinarija Toreta s Korčule, koje uzgajaju autohtone sorte pošip i rukatac.
Vinarija Plenković godišnje proizvede oko 300 000 butelji Zlatnog plavca, Zlatnog rosea i Zlatnog otoka. Na Pelješcu se nalaze vinogradi obitelji Skaramuča, poznati po proizvodnji sorte plavac mali i dingač.