Kruženje drvene bukare napunjene biklom potaknuto je saznanjem da taj napitak, boje cvijeta ciklame, sadrži još i afrodizijska svojstva. Belgijski turisti u etnoselu "Prvan" u Kokorićima, kraj Vrgorca, ispijali su do mile volje biklu, narodni napitak vrgoračkog kraja, spravljen od kozjega mlijeka i mladoga vina.

Sve je vrvjelo u tamošnjoj konobi, a kruženje drvene bukare napunjene biklom od usta do usta među stranim gostima i živost još je više istaklo spoznaju kako taj čudotvoran napitak sadrži još i afrodizijska svojstva. Nemamo baš zgodu provjeriti njegov učinak, ali čim padne noć, ne brinite, isprobat ćemo istinitost navoda, govorili su gotovo uglas konzumenti bikle, rumeni u obrazima i nekako čudnih očiju.

Uz vino, masovno se uvozi i jeftino grožđe, mahom iz Makedonije, od kojeg se litra vina može napraviti za manje od četiri kune, dok litra vina od domaćega grožđa zapada 20-30 kuna. Tijekom prošle godine ukupan promet vina u Hrvatskoj iznosio je oko šest tisuća vagona, te je, kako je kazao Vinko Milat, pomoćnik u Ministarstvu poljoprivrede, u odnosu na 2005. za oko 10 posto manji.

U Hrvatskoj je trenutačno registriran 15.591 proizvođač vina, sa 14,5 tisuća hektara ukupne površine vinograda, a od ukupnog prometa, naime, samo se 300 vagona odnosi na izvoz vina koji je Hrvatska ostvarila u prošloj godini. To je tako, kaže Milat, zato što se hrvatsko vino u rinfuzi više ne izvozi, već samo flaširana kvalitetna i vrhunska vina. S druge strane, uvoz iz godine u godinu konstantno raste, pa je u prošloj godini, uglavnom iz zemalja regije, uvezeno više od 1000 vagona vina.

U Hrvatskoj još uvijek može naći oko stotinjak autohtonih vrsta grožđa, ali trend nestajanja još uvijek traje. Vinari su se u nekoliko navrata složili sa zaključkom kako bi trebalo iskoristiti povoljan geografski položaj i klimatske uvjete za očuvanje i širenje sorti grožđa. Jedan od načina za održavanje i uspjeh vinarstva je i spajanje s gastronomijom i etnoturizmom, koji postaju sve popularniji.

Zanimljivo je da se u Hrvatskoj nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda zaista šarolika. Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojati gotovo tisuću etiketa.

Hrvatska godišnje proizvede 500-700 tisuća hektolitara vina, Austrija 2,7 mil.

Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo privodi završnici veliki zahvat, katastar vinograda. U akciju su krenuli lani, poznati su rezultati za 15 županija i do kraja 2007. bit će obavljeno ortofoto snimanje u preostalih šest županija, najavljuje ravnateljica Zavoda Ljiljana Gašparec Skočić. Finalizacija tog projekta konačno će otkriti koliko Hrvatska doista ima hektara pod vinogradima.

Već godinama spominje se vrlo ''rastezljiva'' površina, od 13 do čak 58 tisuća hektara. U Upisniku iz 2003. stoji podatak o ukupno 22.762,87 ha, odnosno da se u 15 obrađenih županija te godine pod vinogradima nalazilo 15.382,64 hektara. Ortofoto snimanje, kažu u Zavodu, potvrđuje da se u 15 županija vinogradi nalaze na 19.480,50 hektara. Iz zračnih snimaka proizlazi da su u četiri godine površine pod vinogradima povećane za 4.097,86 ha premda u Ministarstvu poljoprivrede iznose podatak o gotovo 5.500 ha novih vinograda.