Tim riječima svoje vinogradarsko - vinarske pothvate objašnjava Zlatan Plenković, vinar proslavljen svojim „zlatnim“ plavcima koji se u ponedjeljak okitio i titulom vinara godine u izboru prve hrvatske revije za vino, kulturu jela, pića i turizam Svijet u čaši. Svojom je ludošću Zlatan Plenković opisao njegovanje vina u 70 metara dubokom podrumu u brdu podno vrha Sveti Nikola koji pitome dijelove Hvara dijeli od divljih „plaža“ na kojima su ponajbolji vinogradarski položaji.

Ludošću je objasnio i gradnju najposebnije konobe u Hrvatskoj – kamene kućice isturene na južnoj obali Hvara ispod koje je, ali i ispod površine mora, podrum kroz čije se prozore gleda morsko dno. Svojom je ludošću objasnio i sadnju vinove loze na Biokovu, taj mali korak kojim postaje jedan od najvećih privatnih posjednika vinograda u Hrvatskoj.

Budimo međutim pošteni: malo ima ludosti u Plenkovićevim postupcima. Dokazuje to činjenica da od njegova vinarsko-ugostiteljsko turističkog gospodarstva žive deseci obitelji s Hvarskih plaža, a još i više uspjeh njegovih vina na hrvatskom, ali i europskim tržištima. Plenkovićeva perjanica, Zlatan plavac, okitio se oznakom ekološkog vina švicarske Bioinspecte, koja mu je otvorila vrata tamošnjeg tržišta na koje izvozi šezdesetak tisuća butelja godišnje.

Sam Zlatan plavac ima četiri inačice. Osim bazičnog, Plenković svoje zlatnike njeguje i u barriqueu, a ponajbolji mu je onaj s oznakom Grand cru, kojeg radi od probranog grožđa iz vinograda starijeg od 30 godina. Ima i neobičan poluslatki Zlatan plavac kasne berbe, a od plavca malog radi i Zlatan rose. Plenković dosta polaže i na bijela vina, a trenutno mu je najzanimljivija Zlatan otok Zavala, vino koje uz 50 posto bogdanuše, ima i po 20 posto maraštine i pošipa, te 10 posto prča iz novog vinograda u selu Zavala.

Plenkovićev kažun, prekrasna konoba s dva okrugla krova koju mu je načelo olujno jugo, a gotovo uništili građevinski inspektori, jedinstveni je prostor za uživanje u jedinstvenim vinima. Sagradili su ga ponajbolji hvarski kamenari u lučici koja može primiti desetak brodica ili manjih jahti. U kažunu je uređen i restoran Bilo idro u kojem i sam Zlatan ponekad peče netom ulovljenu ribu. Uživali smo u njegovu gofu, a vrlo se lijepo priča i o gregadi za koju je, kako sam Zlatan kaže, tajna u tome da se ništa ne prekuha i da ničega nema premalo ili previše.

A previše neće biti ni vinograda Zlatanu Plenkoviću kad u rod dođe 4,5 hektara na Biokovu koje je lani zasadio plavcem, zinfandelom, primitivom, te cabernet sauvignonom, cabernet francom i syrahom. Ove i nekoliko sljedećih godina zasadit će još oko 25 hektara i to na terenima od 50 do 300 metara iznad mora od kojih su oni niži blažeg nagiba, oko 10 posto, a na višima nagib dosiže i 50 posto. Ni to, naravno, nije ludost jer loza najbolje grožđe daje baš na najgorim terenima.

Stoga je jedina prava Plenkovićeva ludost možda bio pokušaj sadnje graševine i sauvignona u Svetoj Nedilji. Pratio je što se sa grožđem događa i ubrzo ga iskrčio. Nije, međutim, odustao. U unutrašnjosti Hvara, u mjestu Vrbanj, zasadio je chardonnay, merlot i cabernet sauvignon i tvrdi kako dvije crne bordoške sorte postižu bolje rezultate od plavca malog. A kako je krenulo možda ćemo uskoro piti i Zlatan chardonnay. Ipak je riječ o najluđem vinaru u Hrvatskoj.