Promatrajući vino možete doznati mnogo ili malo, ovisno o vinu, no vrijedi truda. Čak i ako ne postignete ništa drugo bar ćete vidjeti plutaju li komadi pluta u vašoj čaši (posve su bezopasni, no smetaju dospiju li u usta).

Povjerite bistroću

Vino koje je dobrom stanju trebalo bi biti primamljivo čisto, ne mutno ili maglušasto. Na svu sreću, maglušave, zaražene boce danas rijetko dospiju u maloprodaju, a samo jedan miris ili krivi okus su dovoljni da vidimo da nešto nije u redu. Vjerojatnije je da će vino izgledati «uprljano» zbog taloga (nataloženog sredstva za bojenje, tanina i soli tartrata) koji se uzdignuo zbog micanja boce, što je većinom uobičajeno za crna vina.

Složiti savršen spoj između vina i hrane često može biti izazov ukoliko u potpunosti ne znate što radite. Sa velikim izborom dostupnog vina i hrane nije uvijek lako napraviti pravi sklad. Kada planirate veću večeru, odaberite popularne kombinacije koje mogu zadovoljiti najveći broj ljudi. Trebali bi se pobrinuti da vino ne nadjača hranu ali isto se morate osigurati od miješanja okusa, što često može rezultirati neprijatnim okusom.

Bijelo Vino: Kada pravite kombinaciju vina i hrane imajte na umu kako se Chardonnay najbolje slaže sa teletinom, lososom, pečenim sirom i bijelim umakom. Traminac je idealan spoj s svinjetinom, kineskom kuhinjom i švicarskim sirom ali se ne smije sparivati s hranom laganijeg okusa. Sivi Pinot nije idealna kombinacija s rajčicama i začinjenim jelima i ta kombinacija može rezultirati neprijatnim okusom. Riesling je, u pravilu, vrlo suho vino i dobro se slaže s teletinom, škampima, kremastim umacima i puretinom. Treba ga izbjegavati u kombinacijama s hranom slatkog okusa.

Crna vina nisu uvijek složenija i zahtjevnija od bijelih i nije nužno kako uz ista uvijek ide meso. Zapravo, budući da su bijela vina općenito lakša od crnih, ona se znatno lakše kombiniraju uz hranu.

Iako ima znatan broj dobrih bijelih vina, lagana do srednje puna vina, visoke kiselosti i šećernosti a niskog alkohola, se najbolje slažu s laganijom hranom, te čak mogu pristajati i uz dinamičnije dijete.

Najveći prijatelji hrane među bijelim vinima su Riesling, Pinot Gris, Sauvignon Blanc; a najbolji izbor među crnim vinima su Cabernet Franc, Barbera, Gamay, Pinot Noir.

Okus vina

Koliko god se činilo čudnim, vaši pupoljci za primanje okusa reći će vam manje o vinu nego vaše osjetilo mirisa. No jedan gutljaj će doprinijeti i pobliže odrediti već dobivene dojmove. Vino ne možete okusiti kako treba ako ga ne možete pomirisati; to možete provjeriti ako zadržite dah, stavite štipaljku na nos ili čekate prvu iduću težu prehladu. No to ne znači da su vaša usta suvišno osjetno čulo. Vaši pupoljci za primanje okusa igraju važnu ulogu u određivanju jakosti i tekstura vina kao i određivanju ključnih, nehlapivih okusa.

Da biste uposlili svoje okusne pupoljke, trebate gucnuti i onda vinom grgljati po ustima. U ovoj fazi možete ili progutati ili ispljunuti vino. Ili, ipak možete probati nešto što obično dodatno i proizvoljno rade profesionalni degustatori (no upozorenje: nemojte ovo iskušavati pri objedu) – lagano otvorite usta i uvucite malo zraka. (Zbunjuje li vas to, čekajte samo dok dođe na red pljuvanje). Svrha toga je da prozračite vino i udahnete hlapive tvari koje tada putuju prema stražnjoj strani usta gdje je smješten vaš organ za njuh iz kojeg se poruke šalju u mozak. Nakon što ste kušali i «osjetili vino», a zatim ga ili progutali ili ispljunuli, promislite koliko dugo i koji su od aspekata okusa ostali. Dužina i finiš te okus koji je ostao u ustima, ključni su pokazatelj kvalitete svakog vina. Što više drži i što je ugodniji, vino je plemenitije.