Vino je alkoholno piće svojstvene arome i boje, dobiveno procesom fermentacije soka, najčešće od grožđa, pod utjecajem kvasnice Saccharomyces ellpsoideus, u uvjetima bez prisutnosti kisika pri temperaturi od oko 30° C uz 25 % šećera.

Najstariji arheološki nalaz potječe iz sjevernog Irana, gdje je u amfori iz 5500. godine prije Krista nađen talog koji je sadržavao ostatak vinske kiseline i tanina, dok fosilni nalazi pokazuju da je vinova loza rasla već u tercijaru, milijune godina prije čovjeka.

Energetska i nutritivna vrijednost

Uz vitamine i minerale koji pomažu boljem funkcioniranju organizma i boljem metabolizmu, vino ima hranjive sastojke, šećer (treba istaknuti dekstrozu), glicerol, proteine i alkohol. Od vitamina su prisutni: A, B i C, te 13 minerala. Crno je vino bogatije hranjivim sastojcima nego bijelo, a bijelo ima nešto više riboflavina (B2 vitamina) od crnoga. Vitamin B je u vinu stabilan i ne nestaje starenjem vina.

Sadržaj alkohola u većini je vina umjeren (10-15 volumnih postotaka) i do određenih granica pokriven pozitivnim utjecajem ostalih sastojaka vina, kakvi su:

• povoljan odnos i sastav organskih kiselina (0,35 do 1,4 % vinske, jabučne, oksalne, ugljične i dr.);
• tvari okusa i mirisa (maseni udio od 1 do 5 promila);
• taninskih tvari (od 0,7 do 7 promila);
• mineralnih tvari (1,3 do 4 promila);
• neprevrelih šećera (maseni udio od 3 do 15%)
• te vitamina C i B-kompleksa.

Vino ujedno ima nižu energetsku vrijednost, koja za bijelo vino srednje kvalitete iznosi 68 kcal u 100 g.